Please use this identifier to cite or link to this item: https://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16549
Full metadata record
DC FieldValueLanguage
dc.contributor.authorŠušteršič, Vanja-
dc.contributor.authorBabic, Milun-
dc.contributor.authorSavić, Slobodan-
dc.contributor.authorGordić, Dušan-
dc.date.accessioned2023-02-14T22:35:33Z-
dc.date.available2023-02-14T22:35:33Z-
dc.date.issued2013-
dc.identifier.citationŠušteršič, V., Babić, M., Savić, S., Gordić, D., Anaerobna digestija i kogeneracija u procesu prečišćavanja otpadnih voda, Energija, ekonomija, ekologija, Vol.15, No.1-2, pp. 196-200, 2013en_US
dc.identifier.issn0354-8651en_US
dc.identifier.urihttps://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16549-
dc.description.abstractJedan od problema tretmana otpadnih voda je odlaganje mulja koje učestvuje u ceni operacionih troškova i do 50%. Rešenje ovog problema je anaerobna digestija koja ima sposobnost da pretvara organsku materiju u biogas (sa 60-70% metana; CH4 ) i, takođe, da redukuje količinu fi nalnog obrađenog mulja - digestata za odlaganje. Zbog toga, anaerobna digestija optimizuje troškove tretmana otpadnih voda, njen uticaj na životnu sredinu i smatra se glavnim i suštinskim delom modernog postrojenja za tretman otpadnih voda. Da bi se poboljšao proces digestije i povećala proizvodnja biogasa u anaerobnim digestorima, mogu se primeniti različite vrste predtretmana. Koristeći proces kogeneracije, proizvedeni biogas iz digestora se može koristiti za proizvodnju električne energije (za prodaju elektro-distribucionoj kompaniji po povlašćenoj ceni ili za snabdevanje sopstvenog postrojenja i obližnjih potrošača) i/ili toplotne energije (za zagrevanje digestora ili toplifi kacije obližnjih domaćinstava i staklenih bašti). Kogeneracija je ekološki vrlo prihvatljiva, zato što se u toku procesa ne ispušta metan u atmosferu. U Republici Srbiji zakonska regulativa o obradi i upotrebi kanalizacionih muljeva praktično ne postoji. U Evropskoj Uniji Direktiva o kanalizacionom mulju 86/278/EEC propisuje načine korišćenja stabilizovanog mulja i podstiče primenu mulja u poljoprivredi kao dodatka đubrivu. Ipak, ograničenja u praksi dovela su do toga da se oko 60% mulja u EU i dalje odlaže na deponije ili spaljuje u specijalnim postrojenjima za spaljivanje mulja i otpada. Samo nekoliko većih gradova imaju postrojenja u kojima se tretira mulj koji obezbeđuje dobijanje biogasa i koja imaju mogućnost za primenu kogeneracije. U šumadijskom okrugu se dnevno proizvede 2.000 m3 gasa što je značajan potencijal za primenu kogeneracije. U radu je analiziran grad Kragujevac sa apekta mogućnosti uvođenja kogeneracije u Centralno postrojenje za tretman otpadnih voda. Urađen je proračun, 3D model i tehno-ekonomska analiza primene kogeneracije u datom postrojenju za tretman otpadnih voda.en_US
dc.language.isosren_US
dc.publisherSavez energetičaraen_US
dc.relation.ispartofEnergija, ekonomija, ekologijaen_US
dc.rightsAttribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 United States*
dc.rights.urihttp://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/us/*
dc.subjectdigestijaen_US
dc.subjectkogeneracijaen_US
dc.subjecttretman otpadnih vodaen_US
dc.titleAnaerobna digestija i kogeneracija u procesu prečišćavanja otpadnih vodaen_US
dc.title.alternativeANAEROBIC DIGESTION AND COGENERATION SYSTEM IN THE WASTEWATER TREATMENT PLANTen_US
dc.typearticleen_US
dc.description.versionPublisheden_US
dc.type.versionPublishedVersionen_US
Appears in Collections:Faculty of Engineering, Kragujevac

Page views(s)

95

Downloads(s)

322

Files in This Item:
File Description SizeFormat 
Anaerobna digestija.pdf455.99 kBAdobe PDFThumbnail
View/Open


This item is licensed under a Creative Commons License Creative Commons