Please use this identifier to cite or link to this item: https://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16374
Full metadata record
DC FieldValueLanguage
dc.contributor.authorVukašinović, Vladimir-
dc.contributor.authorBabic, Milun-
dc.contributor.authorGordić, Dušan-
dc.contributor.authorŽivković, Dubravka-
dc.contributor.authorKončalović, Davor-
dc.date.accessioned2023-02-10T07:22:47Z-
dc.date.available2023-02-10T07:22:47Z-
dc.date.issued2012-
dc.identifier.citationVukašinović, V., Babić, V., Gordić, D., Jelić, D., Кončalović, D., Кorišćenje biomase u malim kogeneracionim postrojenjima - potencijal i tehnologije, Energija, ekonomija, ekologija, Vol.14, No.1 - 2, pp. 170 - 175, ISSN 0354-8651, 2012en_US
dc.identifier.issn0354-8651en_US
dc.identifier.urihttps://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16374-
dc.description.abstractTežnja da se smanji emisija gasova staklene bašte, kao i potreba za obezbe|ivanjem sigurnosti u snabdevanju energentima, dovele su do veće primene energetski efikasnih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Kogeneracija (simultana proizvodnja toplote i električne energije) predstavlja jedan od najpovoljnijih vidova energetski efikasne tehnologije, jer su gubici primarne energije manji nego kod odvojenog generisanja toplote i električne energije. U 27 zemalja članica Evropske Unije, oko 70% sistema daljinskog grejanja je zasnovano na kogeneracionim postrojenjima. Dodatna prednost kogeneracije postiže se primenom nekog od obnovljivih izvora energije kao goriva, jer se na taj način postiže "dvostuki efekat" u pogledu smanjenja emisije gasova staklene bašte. Biomasa predstavlja jedan od najzastupljenijih obnovljivih izvora energije u Srbiji. Različite procene pokazuju da energetski potencijal biomase iznosi 2.400 - 2.700 ktoe godi{nje (62,7% učešća u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora), gde 1.000 ktoe predstavlja potencijal drvne biomase, a više od 1.400 ktoe potiče od poljoprivredne biomase. Kako najveća količina biomase potiče od prerade drveta i poljoprivrede, u Srbiji postoji značajan potencijal za upotrebu biomase, pre svega, u malim kogeneracionim postrojenjima koja bi snabdevala energijom drvnu industriju, farme, ili delove opština. Biomasa se najčešće nalazi u čvrstom i gasovitom obliku što iziskuje i različite kogeneracione tehnologije. U radu će biti prikazan nivo korišćenja biomase u kogeneracionim postrojenjima u EU, potencijal za korišćenje biomase u malim kogeneracionom postojenjima u Srbiji, prednosti i nedostaci, kao i komercijalno dostupne kogeneracione tehnologije.en_US
dc.description.urihttps://drive.google.com/file/d/1Oij9ksucX87W-pcpI0cmh-PS8FNTIgzK/viewen_US
dc.language.isosren_US
dc.publisherSavez energetičaraen_US
dc.relation.ispartofEnergija, ekonomija, ekologijaen_US
dc.rightsAttribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 United States*
dc.rights.urihttp://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/us/*
dc.titleКorišćenje biomase u malim kogeneracionim postrojenjima - potencijal i tehnologijeen_US
dc.typearticleen_US
dc.description.versionPublisheden_US
dc.type.versionPublishedVersionen_US
Appears in Collections:Faculty of Engineering, Kragujevac

Page views(s)

46

Downloads(s)

19

Files in This Item:
File Description SizeFormat 
Vukasinovic Energija 14(1-2).pdf283.85 kBAdobe PDFThumbnail
View/Open


This item is licensed under a Creative Commons License Creative Commons