Please use this identifier to cite or link to this item: https://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/18908
Full metadata record
DC FieldValueLanguage
dc.contributor.authorKaramarkovic, Rade-
dc.contributor.authorŠimunović, Dragiša-
dc.contributor.authorNikolić, Miloš-
dc.contributor.authorMarašević, Miljan-
dc.contributor.authorNovčić, Đorđe-
dc.date.accessioned2023-09-18T12:00:12Z-
dc.date.available2023-09-18T12:00:12Z-
dc.date.issued2020-
dc.identifier.issn2217-2319en_US
dc.identifier.urihttps://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/18908-
dc.description.abstractZa pumpno postrojenje na srednjem naponu, koje ima maksimalno angažovanu snagu 153 kW i koje radi u sistemu vodosnabdevanja izabran je najekonomičniji fotonaponski sistem sa kolektorima na zemlji za snabdevanje električnom energijom. Analizirane su nominalne električne snage solarnih sistema u opsegu od 100 kW do 400 kW u sledećim konfiguracijama: (1) sa fiksno (statički) postavljenim solarnim panelima, (2) sa panelima za jednoosno praćenje i (3) dvoosno praćenje Sunca, (4) sistemi koji električnu energiju predaju samo za pumpanje vode, (5) sistemi koji električnu energiju predaju za pumpanje vode a višak plasiraju u distributivnu mrežu, i (6) sistemi koji potreban deo električnu energiju predaju direktno za pumpanje a višak akumuliraju i u periodima kad nema sunca predaju sistemu za pumpanje vode. U svim prethodno pomenutim konfiguracijama, analize su vršene za različite cene električne energije u 2020. godini: sa subvencionisanim tarifama, sa postojećom cenama pri različitim faktorima snage i sa prodajom električne energije distributivnoj mreži Elektroprivrede Srbije po tržišnoj ceni. Glavni zaključci su: (1) u poređenju sa stacionarnim sistemom, sistem sa jednoosnim praćenjem proizvodi 27.4%, a sistem sa dvoosnim praćenjem 30.7% više električne energije na godišnjem nivou pod pretpostavkom da svi sistemi imaju iste fotonaponske panele i iste gubitke u sistemu; (2) optimalna snaga sistema nalazi se u opsegu od 200 do 225 kWp; (3) ekonomski isplativo je ugraditi sisteme sa panelima za jednoosno praćenje Sunca i sa stacionarnim panelima (gotovo da ne postoji razlika među njima) bez akumulacije energije. Svi ostali analizirani sistemi su ekonomski neisplativi. U poređenju kad se električna energija predaje pumpnom postrojenju sa faktorom snage 0.95 (postojeći), 1.79% je veća ušteda ako se sva električna energija predaje kao aktivna. Analizirani sistemi su najosetljiviji na vrednost investicionih troškova.en_US
dc.description.urihttps://izdanja.smeits.rs/index.php/procteh/article/view/6190en_US
dc.language.isosren_US
dc.publisherSavez mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije (SMEITS)en_US
dc.relationMinistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Ugovor br. 451-03-68/2020-14/200108 (Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu)en_US
dc.relation.ispartofProcesna tehnikaen_US
dc.subjectSolarna energijaen_US
dc.subjectProizvodnja električne energijeen_US
dc.subjectOptimizacijaen_US
dc.titleIzbor tipa i optimizacija snage solarnog sistema za snabdevanje električnom energijom pumpnog postrojenjaen_US
dc.typearticleen_US
dc.description.versionPublisheden_US
dc.identifier.doi10.24094/ptc.020.32.2.14en_US
dc.type.versionPublishedVersionen_US
Appears in Collections:Faculty of Mechanical and Civil Engineering, Kraljevo

Page views(s)

22

Downloads(s)

13

Files in This Item:
File Description SizeFormat 
PT_2020_rad 1.pdf1.23 MBAdobe PDFThumbnail
View/Open


Items in SCIDAR are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.