Please use this identifier to cite or link to this item: https://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16547
Full metadata record
DC FieldValueLanguage
dc.contributor.authorRadojević, Ana-
dc.contributor.authorStojanović, Gordana-
dc.contributor.authorGordić, Dušan-
dc.date.accessioned2023-02-14T22:07:58Z-
dc.date.available2023-02-14T22:07:58Z-
dc.date.issued2011-
dc.identifier.citationRadojević Ana, Stojanović Gordana, Gordić Dušan, Energetski sertifikat kao instrument racionalne potrošnje energije, Energija, ekonomija, ekologija, Vol.13, No.1, pp. 80-86, 2011en_US
dc.identifier.issn0354-8651en_US
dc.identifier.urihttps://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/16547-
dc.description.abstractSvetska ekonomska kretanja uslovila su da se više brine o svim oblicima potrošnje pa i o potrošnji energenata. Pored tzv. krupnih problema u energetskom sektoru, kao što su obezbeÿenje fi nansiranja infrastrukturnih energetskih projekata i problem pronalaženja kapitala koji bi stimulisao razvoj korišüenja obnovljivih izvora energije na makro planu, na mikro planu se kao problem javlja planiranje sredstava na nivou korišüenja javnih zgrada kao i potrošnja u domaüinstvima što vodi ka ozbiljnijim analizama o potrošnji u zgradarstvu. Briga o troškovima energenata pored znaþajnih rezultata vidljivih u oblasti oþuvanja životne sredine postaje jedan od alata za saniranje posledica svetske ekonomske krize i dobar poþetak za izlazak iz nje. Sve to ukazuje na to da je energetski sektor kljuþna karika na tom putu. Zgrade su najveüi pojedinaþni potrošaþi energije, sa tendencijom porasta u skladu sa porastom standarda stanovništva. U Evropi se oko 40% energije troši u zgradarstvu. Potrošnja energije za grejanje u proseþno termiþki izolovanim zgradama u Srbiji iznosi oko 60% ukupne potrošnje energije. Upravo zato, energetska efi kasnost u zgradarstvu jeste oblast koja ima najveći potencijal za smanjenje potrošnje energije. Uspostavljanje mehanizama koji üe da obezbede trajno smanjenje potrošnje energije u novim zgradama (novim naþinima projektovanja i korišüenjem novih materijala) i pravilno rekonstruisanje postojeüih zgrada, jeste glavni cilj energetske efi kasnosti u zgradarstvu. U zemljama Evropske Unije još 60tih godina prošlog veka govori o energetskim karakterstikama zgrada. Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada (ȿnergy Performance of Buildings Directive - EPBD), broj 2002/91/ȿɋ je usvojena 1991. godine, a nova verzija u maju 2010 godine (Directive on the energy performance of buildings), broj 2010/31/EU. Kod nas Zakon o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 72/09) po prvi put uvodi pojam energetske efi kasnosti. Energetski sertifi kati su prepoznati kao tehniþki instrument u poboljšanju energetske efi kasnosti. Meÿutim, ni u zemljama Evropske Unije nije razvijena jedinstvena metodologija, tako da je u Velikoj Britaniji emisija CO2 odluþujuüi faktor pri klasifi kaciji zgrada, dok se u Nemaþkoj posmatra prosek korisne, primarne i fi nalne energije. U zakonodavstvo bivših jugoslovenskih zemlja u poslednjih par godina se usvode zakoni koji tretiraju ovu oblast u kojima su implementirane direktive Evropske unije. U radu je dat pregled zakonske regulative u Evropskoj uniji u ovoj oblasti, a zatim su data poreÿenja izdavanja sertifi kata u Velikoj Britaniji i u Nemaþkoj. Takoÿe, dat je pregled zakonske regulative u zemljama u okruženju - u Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, kao i kriterijumi za rangiranje zgrada.en_US
dc.language.isosren_US
dc.publisherSavez energetičaraen_US
dc.relation.ispartofEnergija, ekonomija, ekologijaen_US
dc.rightsAttribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 United States*
dc.rights.urihttp://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/us/*
dc.subjectenergetski sertifikaten_US
dc.subjectracionalna potrošnja energijeen_US
dc.titleEnergetski sertifikat kao instrument racionalne potrošnje energijeen_US
dc.title.alternativeEnergy certificate as an instrument of rational energy consumptionen_US
dc.typearticleen_US
dc.description.versionPublisheden_US
dc.type.versionPublishedVersionen_US
Appears in Collections:Faculty of Engineering, Kragujevac

Page views(s)

52

Downloads(s)

16



This item is licensed under a Creative Commons License Creative Commons