Please use this identifier to cite or link to this item: https://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/20230
Full metadata record
DC FieldValueLanguage
dc.contributor.authorMandić, Leka-
dc.contributor.authorĐukić, Dragutin-
dc.contributor.authorStevović, Vladeta-
dc.date.accessioned2024-02-07T08:44:15Z-
dc.date.available2024-02-07T08:44:15Z-
dc.date.issued2007-
dc.identifier.citationMandić L., Đukić D., Stevović V. (2007): Biološka produktivnost i agrohemijski pokazatelji smonice pod kukuruzom u uslovima primene različitih đubriva. Zbornik radova Naučnog instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Vol. 44, No. I, pp. 461-467.en_US
dc.identifier.issn0354-7698en_US
dc.identifier.urihttps://scidar.kg.ac.rs/handle/123456789/20230-
dc.description.abstractAgromeliorativne mere često dovode do remećenja dinamike ravnoteže u zemljištu, što se manifestuje promenom brojnosti i aktivnosti mikroorganizama, efektivne i potencijalne plodnosti, prinosa, a ponekad i pojavom ozbiljnih ekoloških i zdravstvenih posledica. Stoga je cilj ovih istraživanja bio da se sagleda uticaj rastu}ih doza azotnih |ubriva (90, 120 i 150 kg ha-1), tčnog (80 t ha-1) i čvrstog stajnjaka (45 t ha-1) na proteinaznu i dehidrogenaznu aktivnost zemlji{ta, njegove osnovne agrohemijske karakteristike i prinos zrna kukuruza. Ogled je postavljen na smonici po sistemu slučajnog blok rasporeda u četiri ponavljanja. Kukuruz (NSSC 640) je gajen tri godine u monokulturi. Mineralna đubriva su primenjivana startno svake godine, dok su organska đubriva unesena predsetveno samo prve godine u cilju utvr|ivanja njihovog produženog efekta. Nakon tri godine, odre|ena je dehidrogenazna (Thalman, 1968) i proteinazna aktivnost (Romejko, 1969) u edafosferi i rizosferi kukuruza, tokom tri različita vegetaciona perioda. Agrohemijske karakteristike obuhvatile su odre|ivanje pH zemlji{ta, ukupnog azota i lakopristupa~nog fosfora i kalijuma. Prinos zrna kukuruza odre|ivan je u fazi pune zrelosti zrna, preračunat na 14% vlage. Rezultati istraživanja pokazuju da je enzimska aktivnost zemljišta zavisila od vrste i doze primenjenih |ubriva, kao i od vremena i zone uzimanja uzoraka. Naime, niža doza azotnog |ubriva (90 kg ha-1) izazvala je značajno pove}anje dehidrogenazne i proteinazne aktivnosti zemljšta, dok je najveća doza (150 kg ha-1), posebno u edafosferi kukuruza, snizila njihovu aktivnost. Za razliku od tečnog, čvrsti stajnjak je povećao aktivnost navedenih enzima, što ukazuje na njegovu osobinu produženog dejstva. Sa najvećom azota ostvaren je najveći prinos. Međutim, imajući u vidu nivo prinosa ostvaren sa nižom dozom azota i povoljnije biohemijske i agrohemijske parametre proučavanog zemlji{ta, to se doza azota od 150 kg ha-1 ne može smatrati rentabilnom za ovu vrstu proizvodnje.en_US
dc.language.isosren_US
dc.subjectdehidrogenazaen_US
dc.subjectkukuruzen_US
dc.subjectmikroorganizmien_US
dc.subjectmineralna đubrivaen_US
dc.subjectorganska đubrivaen_US
dc.subjectprinosen_US
dc.subjectproteinazaen_US
dc.subjectzemljišteen_US
dc.titleBiološka produktivnost i agrohemijski pokazatelji smonice pod kukuruzom u uslovima primene različitih đubrivaen_US
dc.title.alternativeBIOLOGICAL PRODUCTIVITY AND AGROCHEMICAL PARAMETERS OF SMONITZA UNDER MAIZE IN DIFFERENT FERTILISATION CONDITIONSen_US
dc.typearticleen_US
dc.description.versionPublisheden_US
dc.type.versionPublishedVersionen_US
Appears in Collections:Faculty of Agronomy, Čačak

Page views(s)

32

Downloads(s)

6

Files in This Item:
File Description SizeFormat 
187 biološka produktivnost pod smonicama, 187.pdf229.09 kBAdobe PDFThumbnail
View/Open


Items in SCIDAR are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.